O imenu
Prelog je ime (Prelak, Perlak, Perlok) dobio prema kajkavskoj rijeÄi vleÄi, vlaÄiti, prevlaÄiti, a uvjetovala ga je Äinjenica Å¡to je tu oduvijek bilo tranzitno pristaniÅ¡te, odnosno prijelaz preko rijeke Drave.
Iz povijesti
Iz antiÄkog doba na podruÄju Preloga pronaÄen je ruralni kompleks villa rustica, kojeg su arheolozi vremenski smjestili u 3. stoljeÄe. Prvi puta se Prelog u pisanim dokumentima spominje 1264. godine i zna se da je bio važno trgoviÅ¡te, Å¡to je ostao i u vremenima kada su MeÄimurjem gospodarili grofovi Zrinski.
Po broju stanovnika, obrtniÄkih radionica, cehovskih udruženja i trgovaca Prelog je imao srediÅ¡nju gospodarsku ulogu u MeÄimurju dugi niz godina, a onda ga je 1848. godine pogodila propast svilane, a 1860. godine zaobiÅ¡la željezniÄka pruga. Prelogu su na žalost i u dvadesetom stoljeÄu postupno oduzete mnoge upravne funkcije, te je 60.tih sputan u okvire obiÄne mjesne zajednice. No, Preložani su uz svoj marljivi rad, trud i zalaganje doÄekali procvat svoga mjesta koje se ponovno poÄelo uzdizati. Hrvatski sabor proglasio je Prelog gradom u veljaÄi 1997. godine, te ga tako pretvorio u važno upravno, trgovaÄko, industrijsko, ugostiteljsko, poljoprivredno, obrazovno, kulturno, Å¡portsko i turistiÄko srediÅ¡te Donjeg MeÄimurja. Od sredine 18. stoljeÄa u Prelogu djeluje trivijalna (puÄka) Å¡kola, od 1903. Knjižnica i Äitaonica Prelog, dok je KUU SeljaÄka sloga osnovana 1927. godine, sve redom jako važni subjekti u razvoju kulture mjesta. Od 1939. objavljuje se humoristiÄko-satiriÄki list PikaÄ, a od 2002. novine PriloÄki list.